Danas je pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održano svjedočenje koje bi moglo trajno promijeniti percepciju javnosti o radu najviših pravosudnih instanci u zemlji. Državni tužilac Džermin Pašić iznio je niz teških optužbi na račun rada Tužilaštva BiH, fokusirajući se na kontroverzni predmet Pandora, ali i na unutrašnje mehanizme pritiska koji, prema njegovim riječima, guše svaku nezavisnost u radu.
Pandora: Kako je predmet od 54 uhapšena spao na jednog osuđenog?
Predmet Pandora, koji je 2013. godine najavljivan kao odlučni obračun s korupcijom u Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), doživio je pravosudni fijasko koji je kulminirao 2023. godine. Iako su u početku uhapšene 54 osobe, uključujući visokopozicionirane službenike i tzv. ‘kraljeve tekstila’, epilog je poražavajući – osuđen je samo bivši direktor UIO Kemal Čaušević. Pašić je pred parlamentarnom komisijom potvrdio da su istrage protiv 43 osobe obustavljene pod sumnjivim okolnostima, a da razlozi za takve odluke nikada nisu jasno komunicirani javnosti niti unutar same institucije.
Predsjedavajući Komisije Branislav Borenović ocijenio je ove informacije skandaloznim, posebno ističući apsurdnu situaciju u kojoj su osumnjičeni ostajali na svojim funkcijama tokom trajanja postupka. “Potpuno je neprihvatljivo voditi istrage dok su ljudi na funkcijama. Možete zamisliti kapacitete direktora da utiče na istragu kroz disciplinovanje svjedoka ili zviždača,” poručio je Pašić, ukazujući na to da je takva praksa direktno sabotirala prikupljanje dokaza.
Mehanizam zastrašivanja: Sudbina Džermina Pašića kao opomena
Možda najteži dio Pašićevog svjedočenja odnosio se na unutrašnju atmosferu u Tužilaštvu BiH. On je otvoreno kazao da u instituciji vlada strah te da se tužioci koji ostvaruju najbolje rezultate često suočavaju s premještajima bez obrazloženja ukoliko se njihove istrage dotaknu ‘nedodirljivih’ pojedinaca. Pašić tvrdi da je i sam žrtva takvog sistema, budući da je premješten iz Odjela za organizovani kriminal nakon što je otkrio nepravilnosti u radu tadašnjeg glavnog tužioca.
“Mnoge moje kolege ne smiju ništa reći ili ne smiju da ne budu saglasni s nekom odlukom da ih ne bi zadesila sudbina Džermina Pašića,” izjavio je tužilac, opisujući sistem u kojem se profesionalni integritet kažnjava, a poslušnost nagrađuje. On je dodao da glavni tužioci imaju apsolutnu moć nad epilogom istraga, dozvoljavajući procesuiranje samo onda kada to odgovara određenim centrima moći.
Vila na Dedinju i misteriozni premještaji
Pašić je pred Komisijom otkrio i detalje o drugim kolegama koji su trpjeli sankcije. Naveo je primjer tužiteljice koja je radila na osjetljivom predmetu ‘Vila na Dedinju’, a koja je dobila rješenje o premještaju upravo u trenutku kada je trebala donijeti konačnu tužilačku odluku. Ovakvi navodi ukazuju na sistemsko opstruiranje predmeta visoke korupcije kroz administrativne manipulacije unutar Tužilaštva.
Uprkos činjenici da je svoje sumnje prijavio Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), Pašić tvrdi da nikada nije saslušan niti je dobio povratnu informaciju. Ovakva institucionalna šutnja, prema njegovom mišljenju, direktno pogoduje onima koji žele zadržati status quo i spriječiti bilo kakav stvaran napredak u borbi protiv kriminala na najvišim nivoima. Jasmin Emrić, član Komisije, potvrdio je da je glavni tužilac Milenko Kajganić pokušao odgovoriti Komisiju od saslušanja Pašića, što baca dodatnu sumnju na namjere rukovodstva Tužilaštva BiH.
