Politička arena Bosne i Hercegovine ponovo je poprište opasnih igara koje bi mogle imati dalekosežne posljedice po ekonomsku stabilnost i međunarodni ugled države. Neuspjeh 29. sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, uzrokovan nedolaskom delegata iz Kluba Srba, preciznije onih iz redova SNSD-a, nije samo proceduralni problem već, prema riječima predsjedavajućeg Kemala Ademovića, jasna demonstracija dvoličnosti politike koja se vodi u zemlji.
Evropski put kao paravan za blokade
Ademović je u svom obraćanju javnosti bio direktan i neumoljiv, ističući da je trenutno ponašanje SNSD-a prava slika onoga što se dešava sa evropskim integracijama. “Ovdje se može vidjeti evropski put BiH i odgovornost prema tom evropskom putu i građanima. Jedno se priča, drugo se radi”, poručio je Ademović, aludirajući na deklarativnu podršku Briselu koja u praksi završava potpunom opstrukcijom zakonskih rješenja.
Razlog za neodržavanje sjednice leži u tačkama dnevnog reda koje su ključne za napredak države. Riječ je o dva evropska zakona, ali i onom koji je presudan za izbjegavanje “sive liste” Moneyvala. S obzirom na to da je sastanak radne grupe u Briselu zakazan za 5. maj, BiH se nalazi u utrci s vremenom koju, čini se, određene političke snage namjerno gube.
Moneyval i siva lista: Ekonomska omča oko vrata
Ukoliko se sporna zakonska rješenja ne usvoje u narednih nekoliko dana, BiH se suočava s ozbiljnim rizikom povratka na sivu listu Moneyvala. To nije samo administrativna oznaka; to je signal investitorima, bankama i međunarodnim institucijama da je BiH nesigurno područje za finansijske transakcije, što direktno pogađa privredu i građane. Ademović naglašava da je ovo svjesna blokada koju provodi SNSD, s obzirom na to da je kvorum u bošnjačkom i hrvatskom klubu bio osiguran.
“Očigledno je da oni blokiraju Dom naroda. Imali smo kvorum, ali nedostaje samo jedan iz reda Kluba Srba, iako poslovnik jasno kaže da delegati imaju pravo i obavezu da prisustvuju sjednicama”, istakao je predsjedavajući, dodajući da su ovakve negativne tendencije postale permanentno stanje u radu zakonodavne vlasti.
Duhovi prošlosti u Zagrebu: Mape i treći entiteti
Osim unutrašnjih blokada, Ademović se osvrnuo i na zabrinjavajuće poruke iz susjedstva, konkretno sa skupa u Zagrebu na kojem se ponovo oživjela ideja o “trećem entitetu”. On je ovaj događaj okarakterisao kao novi udar na ustavni poredak BiH, podsjećajući na teške historijske lekcije.
“Vi svi znate da je prethodni pokušaj kroz aktivnosti 1992–1995. procesuiran pred Međunarodnim sudom u Hagu i da je presuđen kao udruženi zločinački poduhvat”, podsjetio je Ademović. On je kritikovao prisustvo visokih zvaničnika, poput savjetnika ministra vanjskih poslova Hrvatske i kardinala Vinka Puljića, na skupu koji stigmatizira Bošnjake i zagovara podjele.
Poziv na prekid političkih performansa
Zaključujući svoje obraćanje, Ademović je pozvao lidere koji vode procese u BiH da se vrate dijalogu i prestanu učestvovati u performansima izvan granica države, naročito u Srbiji i Hrvatskoj. Prema njegovom mišljenju, susjedne zemlje su u prošlosti otvoreno podržavale secesionističke namjere, a neki to, nažalost, čine i danas. Poruka je jasna: put ka Evropi ne vodi preko Zagreba ili Beograda uz crtanje novih mapa, već kroz parlamentarne klupe u Sarajevu i usvajanje zakona koji su u interesu svih naroda u BiH.
