Zimske, ljetne ili cjelogodišnje gume: ultimativni test isplativosti i sigurnosti za naše zime i ljeta

Svake jeseni isto pitanje. Stojite pred kalendarom, gledate prve prognoze s minusima, i pitate se: je li već vrijeme za zimske? A onda u proljeće obrnuto. Gume su jedna od onih tema o kojima svi imaju mišljenje, ali malo ko ima kompletnu sliku. Je li bolje imati dva seta i mijenjati ih sezonski, ili kupiti cjelogodišnje i zaboraviti na problem? Što je sigurnije? Što je jeftinije dugoročno? I što je uopće pametno za klimu kakvu imamo na Balkanu?

Ovo nisu samo pitanja komfora. Gume su jedina tačka kontakta vašeg automobila s podlogom. Sve ostalo u autu, kočnice, ESP, ABS, AWD pogon, ovisi o tome koliko dobre gume imate ispod sebe. Loša odluka pri kupovini guma može koštati ne samo novca, nego i bezbjednosti vas i vaše porodice.

U ovom članku prolazimo kroz sve što trebate znati: tehničke razlike između vrsta guma, konkretnu analizu troškova, sigurnosne podatke iz testova i praktične savjete prilagođene balkanskim vremenskim uslovima.

Tehničke razlike: kako se zimske, ljetne i cjelogodišnje gume zapravo razlikuju?

Da biste donijeli dobru odluku, morate razumjeti što se krije iza oznaka na bočnoj strani gume i zašto inženjeri tvrde da jedna guma ne može biti jednako dobra u svim uslovima. Razlike nisu marketinška priča, one su fizikalna realnost.

Ljetne gume: napravljene za brzinu i preciznost po toplom

Ljetne gume dizajnirane su za temperature iznad 7 stepeni Celzija. Rade na principu tvrđe gumene mješavine koja se na toploj podlozi zagrijava do optimalne temperature i pruža maksimalan kontakt s asfaltom.

• Mješavina: Tvrđa, sa višim udjelom silike ili ugljičnog čađe, optimizirana za toplije temperature
• Dezén (šara): Širi utori za odvod vode, manje lamela (rezova), veća kontaktna površina na suhom asfaltu
• Prednosti: Kraći kočni put na suhom i mokrom asfaltu, bolja upravljivost, niži otpor kotrljanja (manja potrošnja goriva), duži vijek trajanja po kilometru pri normalnoj upotrebi
• Nedostaci: Na temperaturama ispod 7°C guma se stvrdnjava, gubi elastičnost i dramatično gubi na prianjanju. Na snijegu i ledu su opasne.

Zimske gume: napravljene za hladnoću, ne samo za snijeg

Ovo je jedna od najvećih zabluda o zimskim gumama: mnogi misle da su potrebne samo ako pada snijeg. Istina je drugačija. Zimske gume počinju pokazivati svoju pravu vrijednost već na temperaturama ispod 7°C, čak i na suhom i čistom asfaltu.

• Mješavina: Mekša, s višim udjelom silike i posebnim aditvima koji zadržavaju elastičnost i na minusnim temperaturama
• Dezén: Gušći, s mnogo više lamela koje se otvaraju i “zagrizu” u snijeg i led. Dublja šara za bolji odvod snijega i blata.
• Snowflake oznaka (3PMSF): Simbol planine s tri vrha i snježnom pahuljom garantuje da je guma prošla standardizirani test performansi na snijegu. Ovo je oznaka koju trebate tražiti, ne samo slovo “M+S”.
• Prednosti: Kraći kočni put na snijegu, ledu i hladnom asfaltu. Bolja upravljivost u zimskim uslovima. Veća sigurnost pri niskim temperaturama.
• Nedostaci: Na toplom asfaltu mekša mješavina se brže troši, kočni put je duži nego kod ljetnih, a upravljanje je manje precizno i “plivajuće”.

Cjelogodišnje gume: kompromis u doslovnom smislu

Cjelogodišnje gume nastoje spojiti karakteristike oba tipa. Tehnički to zvuči idealno, ali fizika ima svoja ograničenja. Jedna guma jednostavno ne može biti jednako optimalna na 35°C ljetnom asfaltu i na -10°C zaleđenoj cesti.

• Mješavina: “Srednja” tvrdoća, kompromis između zimske i ljetne formule
• Dezén: Kombinacija lamela i širih utora, s asimetričnim uzorkom koji pokušava pokriti oba scenarija
• Oznake: Kvalitetne cjelogodišnje gume nose i M+S i 3PMSF oznaku. Bez 3PMSF oznake, nemojte ih koristiti u zimskim uslovima.
• Prednosti: Nema promjene guma, nema troška skladištenja, manje logistike, jedna investicija umjesto dvije
• Nedostaci: Inferiornije od specijalnih guma u oba ekstremna scenarija. Na ozbiljnom snijegu lošije od pravih zimskih, a na vrućem asfaltu lošije od pravih ljetnih.

Sigurnost na prvom mjestu: što pokazuju neovisni testovi?

Srećom, ne moramo se oslanjati samo na teoriju. Neovisne organizacije kao što su ADAC (Njemački auto-moto savez), Auto Motor und Sport, TCS (Touring Club Schweiz) i drugi provode godišnje sveobuhvatne testove guma i objavljuju konkretne rezultate. Pogledajmo što podaci govore.

Zimske vs ljetne gume na snijegu i ledu

Rezultati testova su konzistentni i jednoznačni: ljetne gume na snijegu i ledu nisu samo loše, one su opasne.

• Kočni put na snijegu pri 50 km/h: Zimska guma prosječno zaustavlja vozilo na 35 do 45 metara. Ljetna guma na istim uvjetima treba 60 do 80 metara, što je skoro duplo više.
• Kočni put na ledu pri 30 km/h: Razlike su još dramatičnije. Zimska guma: 15 do 20 metara. Ljetna guma: 30 do 50 metara. Na ledu, ljetna guma se ponaša praktično kao da nema trenja.
• Upravljanje na snijegu: Vozila s ljetnim gumama u testovima nisu bila u stanju savladati ni blage krivine na zasnježenoj podlozi bez proklizavanja.

Ljetne vs zimske gume na mokrom asfaltu pri toplom

Obrnuta priča, ali jednako jasna. Zimske gume na ljetnom asfaltu nisu sigurne kao što ni ljetne nisu sigurne na snijegu.

• Kočni put na mokrom asfaltu pri 100 km/h: Ljetna guma: oko 35 do 45 metara. Zimska guma na toplom: 45 do 60 metara. Razlika od 10 do 15 metara pri 100 km/h može biti razlika između nezgode i sigurnog zaustavljanja.
• Aquaplaning: Ljetne gume imaju bolje kanale za odvod vode i krasniju rezistenciju na aquaplaning pri ljetnim brzinama.
• Trošenje: Zimska guma koja se koristi ljeti troši se dva do tri puta brže od normalne ljetne upotrebe zbog mekše mješavine.

Cjelogodišnje gume: gdje stoje u sigurnosnim testovima?

Ovo je najvažniji dio za one koji razmatraju cjelogodišnje gume kao praktično rješenje. Rezultati testova su konzistentni ali nijansiraني:

• Kvalitetne cjelogodišnje gume (Michelin CrossClimate 2, Goodyear Vector 4Seasons, Continental AllSeasonContact) na snijegu su bliže zimskim nego ljetnim, ali ne dosežu performanse specijaliziranih zimskih.
• Na ljetnom asfaltu zaostaju za ljetnim gumama u kočnom putu za 3 do 8 metara pri 100 km/h, što je značajna razlika u kritičnoj situaciji.
• Jeftine i nepoznate marke cjelogodišnjih guma mogu biti dramatično lošije i od jednih i od drugih, što ih čini potencijalno opasnim izborom.

Zaključak sigurnosnih stručnjaka: u područjima s pravim zimama i pravim ljetima, dva seta specijaliziranih guma uvijek je sigurnija opcija od cjelogodišnjih. Cjelogodišnje su prihvatljiv kompromis samo u blagim klimatskim uslovima ili za vozače koji rjetko voze u ekstremnim uvjetima.

Balkanska klima: zima u Sarajevu nije kao zima u Beču

Balkanska klima je složena i ne može se tretirati uniformno. Kada čitamo europske testove guma, moramo imati na umu da su rađeni u uvjetima koji se mogu bitno razlikovati od naših specifičnih geografskih i klimatskih realnosti.

Kontinentalni dio: BiH unutrašnjost, Srbija, unutrašnja Hrvatska

Ovo su područja s jasno definiranim godišnjim dobima: hladne zime s redovnim snijegom (posebno u planinskim oblastima BiH), vruća ljeta s temperaturama koje redovito prelaze 35°C.

• Sarajevo prosječno ima 30 do 50 snježnih dana godišnje, a temperature zimi regularno padaju ispod -5°C
• Banja Luka, Beograd, Zagreb (kontinentalni dio) imaju slične zimske obrasce
• Ljetne temperature na asfaltu mogu dosezati 50 do 60°C, što je izvan optimalne zone cjelogodišnjih guma
• Preporuka za ovo područje: Dva seta guma, zimske i ljetne, je jedini siguran izbor

Primorsko područje: dalmatinska obala, Crna Gora, Hercegovina

Mediteranska klima znači blage zime i vruća ljeta. Snijeg je rijedak na obalnom pojasu, ali nije nepoznat na padinama hinterlenda.

• Split, Dubrovnik, Bar: snijeg je rijetka pojava, temperature rijetko padaju ispod -3°C
• Ali prelasci planina (npr. vožnja iz Splita prema unutrašnjosti) mogu podrazumijevati snijeg čak i kada na obali sve cvjeta
• Hercegovina (Mostar i okolica): praktično mediteranska klima, zime blage
• Preporuka za ovo područje: Cjelogodišnje gume s 3PMSF oznakom mogu biti razumno rješenje, s napomenom da za planinska putovanja treba imati zimske lance ili biti izuzetno oprezan

Planinska područja: posebna kategorija

Za vozače koji žive ili redovito voze u planinskim oblastima (Jahorina, Bjelašnica, Kopaonik, Velebit i slično), ovo je jednoznačno: zimske gume su obavezne i nema debate. Cjelogodišnje, čak i kvalitetne, nisu dovoljno dobre za ozbiljne planinske uvjete.

Analiza troškova: što je jeftinije kroz 5 godina?

Hajde da razložimo stvarnu matematiku, jer intuicija nas često vara kod ovih proračuna. Mnogi misle da su cjelogodišnje gume jeftinije jer se kupuje jedan set umjesto dva. Ali je li to stvarno tako?

Scenario 1: dva seta guma (zimske i ljetne)

Koristimo primjer popularnog prosječnog automobila (npr. Volkswagen Golf, Škoda Octavia) s dimenzijom guma 205/55 R16, što je jedna od najzastupljenijih dimenzija na Balkanu.

• Ljetne gume, srednji rang (Michelin, Bridgestone, Continental): 80 do 130 eura po komadu, komplet 320 do 520 eura
• Zimske gume, srednji rang: 90 do 140 eura po komadu, komplet 360 do 560 eura
• Ukupna investicija u oba seta: 680 do 1.080 eura
• Trošak montaže i balansiranja (2 puta godišnje): 30 do 60 eura po sezoni, ukupno 300 do 600 eura za 5 godina
• Trošak skladištenja (ako nemate vlastito mjesto): 30 do 70 eura godišnje, ukupno 150 do 350 eura za 5 godina
• Vijek trajanja: Svaki set se troši samo pola godine, što znači da svaki set traje praktično duplo duže. Jedan set guma pri normalnoj vožnji traje 5 do 8 sezona (60.000 do 100.000 km).

Ukupni trošak za 5 godina (oba seta, montaža, skladištenje): procjena 1.130 do 2.030 eura, uz napomenu da gume vjerovatno neće trebati zamjenu unutar tog perioda ako godišnja kilometraža nije pretjerano visoka.

Scenario 2: cjelogodišnje gume

• Cjelogodišnje gume, srednji rang (Michelin CrossClimate, Goodyear Vector): 110 do 160 eura po komadu, komplet 440 do 640 eura
• Trošak montaže: Nula dodatnih troškova sezonske zamjene (ali ipak treba jednom godišnje provjeriti i eventualno rotirati gume)
• Trošak skladištenja: Nula
• Vijek trajanja: Cjelogodišnje gume se troše 12 mjeseci godišnje, što znači brže trošenje. Realan vijek trajanja je 3 do 5 godina ili 40.000 do 60.000 km, što je kraće nego kod sezonskih setova.
• Zamjena nakon 4 godine: Još jedan komplet 440 do 640 eura

Ukupni trošak za 5 godina (dva kompleta): procjena 880 do 1.280 eura plus manje troškove montaže.

Tko pobijedi financijski?

Na papiru, cjelogodišnje gume mogu biti jeftinije za 200 do 500 eura kroz 5 godina, ali uz nekoliko bitnih ograda:

• Ako imate vlastito skladištenje za drugi set, razlika se smanjuje na minimum
• Vozač s višom godišnjom kilometražom (20.000 km i više) brže istrošuje cjelogodišnje gume, što poništava financijsku prednost
• Jeftinije marke sezonskih guma vs premium cjelogodišnje mogu preokrenuti kalkulaciju u korist sezonskih
• Potencijalni trošak nezgode zbog lošijih performansi u ekstremnim uvjetima nije uračunat, a to je najvažnija varijabla

Cjelogodišnje gume: rješenje za sve ili kompromis koji nosi rizike?

Cjelogodišnje gume su u posljednjih pet do sedam godina doživjele pravu renesansu u prodaji, i to s razlogom. Tehnologija se unaprijedila, a životni stil modernog urbanog vozača sve se više podudara s onime što cjelogodišnje gume nude.

Za koga su cjelogodišnje gume stvarno dobar izbor?

• Vozači koji žive na primorju ili u oblastima s blagim zimama gdje snijeg pada jednom ili dvaput godišnje
• Urbani vozači koji rijetko napuštaju dobro očišćene gradske ulice čak i zimi
• Vozači koji godišnje prelaze manje od 12.000 km (sezonske gume trajale bi im previše dugo)
• Vlasnici drugog automobila u kućanstvu koji ima prave zimske gume, pa cjelogodišnje služe za lakšu upotrebu
• Osobe koje nemaju gdje skladištiti drugi set guma i nemaju pristup servisima za sezonsku zamjenu

Za koga cjelogodišnje gume nisu dobro rješenje?

• Vozači koji žive u planinskim oblastima ili redovito voze planinske trase
• Stanovnici unutrašnjosti BiH, Srbije, sjeverne Hrvatske s ozbiljnim zimama
• Vozači s višom godišnjom kilometražom koji brzo troše gume
• Vozači koji ljeti voze agresivno ili sportski (cjelogodišnje gume imaju duži kočni put na vrućem)
• Svako ko prioritizira maksimalnu sigurnost u svakom scenariju nad praktičnošću

Koje cjelogodišnje gume vrijedi razmotriti?

Ako ste u kategoriji vozača kojima cjelogodišnje odgovaraju, razlika između kvalitetnih i jeftinih marki je ogromna. Nikad ne štedite na gumama. Konkretni modeli koji redovito visoko rangiraju u neovisnim testovima:

• Michelin CrossClimate 2: Konzistentno na vrhu testova, odlična ravnoteža zimskih i ljetnih performansi
• Goodyear Vector 4Seasons Gen-3: Odlične zimske performanse, malo slabija od CrossClimate na ljetnom asfaltu
• Continental AllSeasonContact 2: Solidan izbor, posebno pohvaljen za mokre uvjete
• Vredestein Quatrac Pro: Europska alternativa koja nudi dobru vrijednost za novac

Sve nabrojane nose 3PMSF oznaku, što je minimum koji trebate zahtijevati od svake cjelogodišnje gume.

Zakonska obaveza: što kaže zakon u BiH, Srbiji i Hrvatskoj?

Osim pitanja sigurnosti i financija, postoji i zakonska dimenzija koja je obavezujuća i koja vas može skupo koštati ako je zanemarite.

Bosna i Hercegovina

Zakonska regulativa u BiH propisuje obaveznu upotrebu zimske opreme u periodu od 15. novembra do 15. aprila. Konkretno:

• Zimske gume su obavezne na svim vozilima u navedenom periodu
• Alternativa: ljetne gume uz obavezno nošenje zimskih lanaca u vozilu
• Kazne za vožnju bez zimske opreme kreću se od 100 do 500 KM, uz mogućnost zadržavanja vozila
• Napomena: M+S oznaka nije dovoljno, gume trebaju imati 3PMSF oznaku ili biti pravilno certificirane zimske gume

Srbija

Srbija ima sličan zakonski okvir s određenim specifičnostima:

• Zimska oprema obavezna od 1. novembra do 1. aprila
• Dubina šare zimske gume mora biti minimalno 4 mm (ne 1,6 mm kao ljetnih)
• Kazne za kršenje: 5.000 do 20.000 dinara za vozača, uz mogućnost oduzimanja saobraćajne dozvole
• Cjelogodišnje gume s 3PMSF oznakom su zakonski prihvatljive kao zamjena za zimske

Hrvatska

Kao članica EU, Hrvatska ima harmoniziranije propise:

• Zimska oprema obavezna od 15. novembra do 15. aprila
• Obavezni minimum dubine šare za zimske gume je 4 mm
• Kazne: 300 do 700 eura, uz mogućnost zabrane daljnje vožnje
• Cjelogodišnje gume s 3PMSF oznakom prihvatljive su kao zakonska alternativa zimskim

Praktična napomena: čak i kada zakon dozvoljava cjelogodišnje gume kao alternativu, to ne znači da su one jednako sigurne u ozbiljnim zimskim uvjetima. Zakon je minimalni standard, ne optimalni.

Praktični savjeti pri kupovini i održavanju guma

Sve teorijske razlike i analize nemaju smisla ako pri kupovini napravite grešku koja ih poništava. Evo konkretnih savjeta koji će vam pomoći da donesete pametan izbor.

Što provjeriti pri kupovini novih guma

• DOT kod i starost gume: Na bočnoj strani svake gume nalazi se DOT kod koji završava s četiri cifre. Te četiri cifre označavaju sedmicu i godinu proizvodnje. Npr. “2423” znači 24. sedmica 2023. godine. Nikad ne kupujte gume starije od 5 godina od datuma proizvodnje, čak i ako su neprelažene.
• Marke i rang kvaliteta: Gume se grubо dijele u tri rangа: premium (Michelin, Bridgestone, Continental, Pirelli, Goodyear), srednji rang (Falken, Hankook, Kumho, Vredestein) i budget (Kormoran, Debica, Sava i slično). Za sigurnosno kritičnu opremu kao što su gume, ne preporučuje se ići ispod srednjeg ranga.
• EU oznaka na gumi: Svaka guma prodana u EU mora imati energetsku nalepnicu s ocjenama za efikasnost goriva, prianjanje na mokrom i nivo buke. Tražite minimum B ocjenu za prianjanje na mokrom.
• Dimenzija: Uvijek koristite dimenziju preporučenu od proizvođača vozila. Promjena dimenzije može uticati na tačnost brzinomjera, kočni sistem i bezbjednost vožnje.

Kada je vrijeme za zamjenu guma?

• Dubina šare: Zakonski minimum za ljetne gume je 1,6 mm, za zimske 4 mm. Ali stručnjaci preporučuju zamjenu ljetnih pri 3 mm, a zimskih pri 5 mm, jer performanse opadaju znatno prije pravnog minimuma.
• Starost: Bez obzira na izgled i preostalu šaru, svaka guma starija od 8 do 10 godina treba biti zamijenjena. Guma stari i kad se ne koristi.
• Vidljiva oštećenja: Bočni rezovi, čvorovi, deformacije ili pucanje gume su razlozi za hitnu zamjenu, bez obzira na preostalu šaru.
• Asimetrično trošenje: Ako guma pokazuje neravnomjerno trošenje, to je simptom problema s geometrijom kotača, ne samo razlog za novu gumu. Geometrija mora biti riješena prije montaže novih guma.

Pravilno skladištenje drugog seta guma

Ako imate dva seta, pravilno skladištenje produžava vijek trajanja i štedi novac:

• Čuvajte gume na tamnom, suhom i hladnom mjestu, daleko od direktnog sunca i ozona (elektromotori, generatori)
• Gume bez naplataka trebaju stajati uspravno (bočno), a ne biti složene jedna na drugu horizontalno
• Gume s naplatcima mogu se složiti horizontalno ili visiti na nosaču
• Natpumpajte gume za 0,5 bara iznad standardnog pritiska za period skladištenja
• Dobro ih operite i osušite prije skladištenja, ne nanosite silikonske sprejeve na kontaktnu površinu

Zaključak

Nakon svega izloženog, odgovor na pitanje koje su gume prave za vas nije isti za sve. Ali postoji jasna logika koja vam može pomoći u donošenju odluke.

Ako živite u kontinentalnom dijelu Balkana s pravim zimama i vrućim ljetima, a to uključuje većinu BiH, centralnu Srbiju i unutrašnju Hrvatsku, dva seta specijaliziranih guma je i najsigurniji i dugoročno financijski opravdan izbor. Razlika u performansama između specijaliziranih guma i cjelogodišnjih nije zanemariva, ona je mjerljiva u metrima kočnog puta, a ti metri u kritičnoj situaciji znače sve.

Ako živite na primorju, vozite kratke gradske relacije i nemate potrebu za planinarenjem, kvalitetne cjelogodišnje gume s 3PMSF oznakom su razumno rješenje koje vam daje mir i manje logistike, uz prihvatljiv kompromis u performansama.

Jedno vrijedi za sve: nemojte štedjeti na gumama. To je jedini dio automobila koji dodiruje cestu. Svaka druga sigurnosna tehnologija u vašem autu ovisi o toj površini kontakta. Razlika između dobre i loše gume nije samo u udobnosti vožnje, to je razlika koja se mjeri u sigurnosti vas i vaše porodice.

Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Smiju li se cjelogodišnje gume koristiti zimi umjesto zimskih u BiH i Srbiji?

Da, ali uz uvjet da nose 3PMSF oznaku (simbol planine s pahuljom). Gume s isključivo M+S oznakom bez 3PMSF nisu zakonski prihvatljive kao zimska oprema u BiH ni u Srbiji, a i performansno su nedovoljne za ozbiljne zimske uvjete. Ako cjelogodišnja guma nosi obje oznake (M+S i 3PMSF), zakonski je prihvatljiva, ali imajte na umu da su njene performanse na dubokom snijegu ipak slabije od pravih zimskih guma.

2. Koliko duboka mora biti šara gume da bude sigurna za vožnju?

Zakonski minimum za ljetne gume je 1,6 mm, a za zimske 4 mm. Međutim, stručnjaci i neovisni testovi pokazuju da performanse guma dramatično opadaju i prije dostizanja zakonskog minimuma. Za ljetne gume, preporuča se zamjena pri 3 mm, a za zimske pri 5 mm. Jednostavan test: ubacite novčić od 1 eura u šaru gume. Ako vidite zlatni rub novčića, šara je ispod 3 mm i vrijedi razmisliti o zamjeni.

3. Jesu li skuplje gume zaista bolje ili plaćamo brend?

Neovisni testovi konzistentno potvrđuju da premium marke (Michelin, Continental, Bridgestone, Pirelli) imaju mjerljivo bolje performanse u kočenju, upravljanju i otpornosti na aquaplaning od budget guma. Razlika nije imaginarna, ona je dokumentirana u laboratorijskim i realnim uvjetima. Srednji rang marki (Hankook, Falken, Vredestein) nudi dobru ravnotežu između cijene i performansi. Budget gume mogu biti prihvatljive za gradsku vožnju niskim brzinama, ali za svakoga ko vozio autocestama ili planinama, uštedina na gumama može biti najskuplja uštedina u životu.

4. Kada je tačno pravo vrijeme za prelazak na zimske gume?

Zlatno pravilo je: kada temperatura počne redovito padati ispod 7 stepeni Celzija, vrijeme je za zimske gume. Ne čekajte prvi snijeg. Na temperaturama ispod 7°C, ljetna guma se stvrdnjava i gubi do 30 posto svog normalnog prianjanja čak i na suhom i čistom asfaltu. Na Balkanu to obično znači prijelaz negdje između 15. oktobra i 15. novembra, ovisno o regiji. Za povratak na ljetne, isti princip: kada temperature prestanu padati ispod 7°C, obično između 15. marta i 15. aprila.

5. Koliko često treba rotirati gume i zašto?

Rotacija guma (zamjena pozicija između osovina) preporuča se svakih 10.000 do 15.000 km. Prednje gume, posebno kod vozila s prednjim pogonom, troše se brže jer preuzimaju i pogon i upravljanje. Rotacijom izjednačavate trošenje sva četiri kotača, čime produžavate ukupni vijek trajanja kompleta za 20 do 30 posto. To je jednostavan i relativno jeftin zahvat (10 do 20 eura u servisu) koji može odgoditi kupovinu novog kompleta za godinu ili dvije. Svakako vrijedi napraviti ga pri svakoj sezonskoj zamjeni.