U srcu Dubrovnika, na marginama prestižnog Samita Inicijative tri mora, danas je povučen potez koji bi mogao iz temelja promijeniti energetsku sliku Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, i premijer Republike Hrvatske, Andrej Plenković, službeno su potpisali sporazum o izgradnji gasovoda Južna interkonekcija. Iako se na ovaj korak čekalo godinama, finalna procedura u bh. institucijama odrađena je brzinom koja se rijetko viđa na domaćoj političkoj sceni.
Ekspresna procedura: Od Sarajeva do Dubrovnika u par sati
Nevjerovatna efikasnost administracije u Sarajevu prethodila je ovom činu. Jutarnji sati donijeli su niz usaglašavanja: prvo je Vijeće ministara BiH dalo zeleno svjetlo, da bi odmah potom članovi Predsjedništva BiH usvojili prijedlog ovog strateškog sporazuma. Ovakav tempo jasno signalizira pritisak i prioritet koji je stavljen pred ovaj projekt, čime su otklonjene administrativne barijere za svečani čin u Dubrovniku. Ipak, potpis na papiru tek je početak kompleksnog puta koji slijedi.
Šta donosi Južna interkonekcija?
Projekt nije samo puko polaganje cijevi; on predstavlja energetsku diversifikaciju i pokušaj oslobađanja od monopola koji trenutno vlada na tržištu gasa u BiH. Plan je ambiciozan – završetak radova do 2028. godine. No, ekonomska računica ide i korak dalje. U narednih sedam godina nakon puštanja gasovoda u rad, planirana je izgradnja triju velikih gasnih elektrana. One bi trebale biti locirane u Kaknju, Mostaru i Tuzli, što bi direktno utjecalo na stabilnost elektroenergetskog sistema i smanjenje emisija štetnih plinova.
Zid zvan državna imovina
Međutim, optimizam lidera u Dubrovniku sudara se s grubom realnošću na terenu. Iako su politički dogovori ubrzani, pred realizacijom stoji najveći pravni izazov u postdejtonskoj BiH – pitanje državne imovine. Trasa gasovoda neminovno prolazi preko zemljišta koje je pod zabranom raspolaganja, a oko kojeg se entiteti i državni nivo godinama ne mogu usaglasiti. “Pitanje državne imovine ostaje nerješiva enigma za domaće političare, a bez konačnog dogovora, svaki bager na trasi mogao bi postati predmet sudskih sporova,” upozoravaju pravni analitičari.
Ratifikacija kao naredni korak
Da bi sporazum postao operativan i dobio snagu zakona, on mora proći kroz parlamentarne filtere obje države. Predstoji ratifikacija u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i potvrda od strane Vlade Republike Hrvatske. S obzirom na duboke političke podjele unutar BiH, naročito kada je riječ o energetskim projektima koji uključuju susjedne zemlje, očekuje se žustra rasprava u parlamentarnim klupama. Južna interkonekcija više nije samo ekonomski projekt – ona je postala ultimativni test funkcionalnosti države i njenih institucija.
