Procjena Pentagona da je rat sa Iranom Sjedinjene Američke Države do sada koštao “svega” 25 milijardi dolara izazvala je val sumnje i oštre kritike analitičara. Kako ekskluzivno saznaje portal Sektor 387, dubinska analiza dostupnih podataka, ali i onih namjerno prešućenih, pokazuje da je stvarni finansijski teret ovog sukoba znatno veći, potencijalno dosežući višestruko veću cifru. Ova disparitetna procjena otvara pitanja o transparentnosti vojnih izdataka i stvarnoj cijeni američke vanjske politike na Bliskom istoku.
Zvanična računica i prve pukotine
Prema navodima ugledne agencije Bloomberg, koja se poziva na pažljivu kalkulaciju baziranu na ograničenim podacima Pentagona, inicijalni, objavljeni troškovi dostižu oko 14 milijardi dolara. Ova suma, predstavljena javnosti, obuhvata kritične segmente vojnih operacija. Konkretno, osam milijardi dolara je izdvojeno za nabavku i upotrebu municije, ključne za održavanje borbene sposobnosti na terenu. Dodatnih pet milijardi dolara namijenjeno je za hitnu zamjenu izgubljenih aviona i sanaciju ili nabavku nove oštećene vojne opreme, što direktno ilustruje intenzitet sukoba i materijalne gubitke. Konačno, oko milijardu dolara je alocirano za impresivno raspoređivanje pomorskih snaga – dva nosača aviona i šesnaest razarača – koji su tokom 39 dana izvodili gotovo neprekidne udare, signalizirajući visoku operativnu frekvenciju i logističku kompleksnost.
Milijarde u sjeni: Prešućeni troškovi rata
Međutim, srž kontroverze leži u onome što je izostavljeno iz zvanične procjene od 25 milijardi dolara. Analitičari s kojima smo razgovarali ukazuju na niz “skrivenih troškova” koji su, čini se, namjerno ili previdom, ostali van radarske zone Pentagona. Jedan od najznačajnijih izdataka koji je prenebregnut odnosi se na sanaciju i obnovu oštećenih američkih vojnih objekata širom regije. Primjer za to je sjedište Pete flote američke mornarice u Bahreinu, strateški vitalna lokacija koja je više puta bila meta iranskih napada, pretrpjevši značajnu štetu. Troškovi popravke ovakvih objekata mogu doseći stotine miliona, pa čak i milijarde dolara.
Nadalje, u procjenu nisu uključeni ni operativni troškovi svih brodova i letjelica koji su bili angažovani u masivnom vojnom gomilanju snaga prije 28. februara, datuma koji označava početak intenzivnijih borbi. Ovo “pripremanje terena” podrazumijeva ogromne izdatke za gorivo, održavanje, logistiku i personal. Isto tako, izostavljeni su i tekući operativni troškovi svih snaga koje trenutno učestvuju u blokadi, što uključuje neprekidno patroliranje, nadzor i održavanje visoke borbene spremnosti. Ovi tekući troškovi, akumulirani tokom dužeg perioda, mogu značajno povećati ukupnu cifru.
Ekspertska analiza: Uska slika stvarnosti
Kelly Grieco, istaknuta ekspertkinja iz prestižnog Stimson Centra, jasno je izrazila svoje mišljenje o nepotpunosti Pentagonove analize. “Jasno je da Pentagonova cifra od 25 milijardi dolara predstavlja usku procjenu troškova vođenja rata. Ona čak ne uključuje štetu na bazama, šire operativne troškove niti rastuće račune Pentagona za gorivo,” kategorično je izjavila Grieco za Bloomberg. Njena izjava podcrtava argument da se javnosti prezentuje parcijalna slika, koja ne odražava punu finansijsku težinu sukoba. Problem leži u selektivnom prikazivanju troškova, što može dovesti do pogrešnih zaključaka o dugoročnoj održivosti vojnih operacija i njihovom uticaju na budžet.
Materijalni gubici i defanzivni izdaci
Pored navedenih “skrivenih” operativnih troškova, značajan dodatni ceh predstavljaju i direktni materijalni gubici u američkim letjelicama. Izvještaji detaljno navode listu skupocjenih sistema koji su uništeni ili oštećeni. Među njima su bespilotne letjelice MQ-9 Reaper, poznate po svojoj sposobnosti izviđanja i napada, borbeni avioni F-15E Eagle, ključni za zračnu superiornost, avion za rano upozoravanje E-3 Sentry (AWACS), strateški važan za komandovanje i kontrolu, tankeri KC-135, neophodni za dopunu goriva u zraku, te jedan jurišni avion A-10 Thunderbolt II i dva transportna aviona MC-130J Commando II. Vrijednost samo ovih izgubljenih letjelica mjeri se u stotinama miliona, ako ne i milijardama dolara, što direktno opterećuje budžet i zahtijeva brzu zamjenu.
Također, ne smiju se zanemariti ni defanzivni troškovi. Bloomberg Economics je procijenio da bi samo 39 dana borbi za dva nosača aviona, njihove zračne komponente i 16 razarača koštalo oko milijardu dolara. Istovremeno, Iran je tokom sukoba lansirao više od 1.850 balističkih projektila, što je iziskivalo upotrebu oko 4.000 presretača od strane američkih i savezničkih snaga. Svaki presretač je izuzetno skup, a njihova masovna upotreba generira dodatne milijarde dolara izdataka, često previđenih u javnim diskusijama o cijeni rata.
Šta znači prešućivanje istine?
Prešućivanje ili podcjenjivanje stvarnih troškova rata ima dalekosežne posljedice. Prvo, direktno utiče na tačnost budžetiranja i alokaciju resursa unutar Pentagona i američke vlade. Ako se pravi troškovi ne evidentiraju, donosioci odluka nemaju jasnu sliku o finansijskoj održivosti dugoročnih vojnih angažmana. Drugo, obmanjuje se javnost i poreski obveznici, koji imaju pravo znati kako se troši njihov novac. Nejasni izvještaji mogu stvoriti lažnu percepciju o kontrolisanoj cijeni sukoba, dok se stvarni teret prebacuje na buduće generacije. Konačno, takva praksa narušava povjerenje u institucije i podriva demokratske procese. Sektor 387 nastavlja da prati razvoj događaja i insistira na potpunoj transparentnosti.
